Na ovogodišnjem BiHdiaFor-u, skupu posvećenom umrežavanju bosanskohercegovačke dijaspore, u organizaciji Udruženja “Naša perspektiva” i uz podršku USAID-ovog projekta DiasporaInvest, svoje veliko iskustvo i znanje iz oblasti uključivanje dijaspore u razvoj zemalja porijekla, podijelio je Kingsley Aikins. Svoj govor je predočio u deset lekcija.
Lekcija 1: Angažman dijaspore znači otvaranje novih radnih mjesta.
Veoma su male razlike između uspjeha i poraza u razvoju vaše zemlje, a tu vam razliku vaša dijaspora može nadomjestiti. Evo, ispričati ću vam priču o tome kako je Intel otvorio hiljade novih radnih mjesta i uložio milijarde u Irsku. Ja sam tada radio za IDA Ireland, irsku agencija za privlačenje stranih investicija, a jedan od naših važnih klijenata je bio Intel, američki proizvođač kompjuterskih čipova. Intel je u to vrijeme razmatrao osam različitih lokacija za svoje evropsko sjedište, da bi na kraju svoj izbor sveli na investiranje u Škotsku ili u Irsku. U prvom krugu su se ipak odlučili za Škotsku, a objasnili su nam i zašto. Naveli su dva razloga: uvezanost Škotske sa mnogo većim britanskim tržištem i činjenica da je u to vrijeme bilo više elektroinženjera u Škotskoj nego kod nas. Čuvši Intelove razloge, uposlili smo firmu za regrutovanje, koja se obratila jednoj hiljadi elektroinženjera iz naše dijaspore sa jednostavnim prijedlogom: vratite se u Irsku, a mi ćemo se pobrinuti da Intel investira kod nas. Osamdeset posto od kontaktiranih irskih elektroinženjera iz dijaspore se odazvalo pozivu, rekavši: vratićemo se ako uspijete dovesti Intelovu investiciju. Kao rezultat, Intel je promijenio svoju odluku i investirao milijarde u irsko IT tržište, na taj način kreirajući hiljade novih radnih mjesta.
Lekcija 2: Kada govorimo o dijasporskim investicijama, ključno je razumjeti pojam pripadnosti.
Mogao bih reći da se kod bosanskohercegovačke dijaspore radi o mnogo različitih dijaspora, i da svaka pojedinačno imaju različita interesovanja, želje, ambicije i mogućnosti. Pojam pripadnosti je vezan za mjesto, ne toliko za jednu državu ili njeno državno uređenje, nego za mjesto. Ovdje se može napraviti paralela između dijaspora i u univerzitetskih alumni grupa, jer se i kod jednih i kod drugih pripadnost veže za mjesto npr. mjesto porijekla ili mjesto studiranja – univerzitet. U SAD-u su posebno razvijene tehnike saradnje sa univerzitetskim alumni grupama, i uglavnom se odnose na dva nivoa saradnje: saradnja manjeg intenziteta sa širom alumni populacijom i veoma intenzivna saradnja sa relativnom malom nekolicinom alumnija. Ovdje bih naveo primjer filantropije Chucka Feeneya, milijardera irskog porijekla, koji je nakon što je stekao svoje bogatstvo, donirao preko dvije milijarde dolara obrazovnim institucijama u Irskoj. Obrazovni sistem u Irskoj ne bi danas bio gdje jeste, da nije bilo te jedne osobe koja učinila nevjerovatnu stvar. Dijasporske investicije, a posebno filantropija, je najviše vođena pojmom pripadnosti.
Lekcija 3: Komunikacione tehnologije transformišu angažman dijaspore, jer mijenjaju odnos prema geografskom prostoru.
Ljudi širom svijeta se povezuju putem komunikacione tehnologije, kao nikada ranije u historiji. U prijašnjem dobu, kada biste otišli iz zemlje porijekla to je značilo da ste u nekoj vrsti egzila, jer se više niste vraćali. Moja prabaka je imala troje unuka, koji su otišli živjeti u Australiju iz Irske, a nakon njihovog odlaska ona ih više nikada nije vidjela. Ta vremena su sada prošlost. Ranije, geografija je diktirala vaš identitet, dok za današnje vrijeme često kažemo – geografija je historija, tj. u moderno doba određuje veoma malo toga. U današnje doba, možete živjeti u Parizu, Finskoj ili južnoj Kaliforniji, ali uz pomoć komunikacionih tehnologija, živjeti u bliskosti sa vašom zemljom porijekla, živjeti tkz. „život sa crticom“ (hyphenated life, kao na primjer Bosnian-American), život koji je definisan dualnom ili višestrukom pripadnosti. U modernom dobu tehnološke povezanosti je mnogo važnije šta je to što vi radite, nego koja je vaša geografska lokacija.
Lekcija 4: Filantropija je ulazna točka za druge vrste dijasporskog uključivanja u razvoj.
Ja sam proveo 21 godinu radeći za The Ireland Funds i unutar ove organizacije smo prikupljali filantropske donacije od ljudi irskog porijekla u Sjedinjenim američkim državama. Međutim, naš projekat je počeo poprilično tragično, jer večera koju smo organizovali je koštala više nego sav novac koji smo tu noć prikupili. Morali smo organizovati filantropsku večeru sljedeće godine, kako bismo platili troškove naše prve večere. Ali, nakon decenija rada na umrežavanju naš fond je porastao na preko 700 miliona USD, jer smo izgradili mrežu koja je počela sa filantropijom, ali je kasnije uključivala i mnoge druge oblasti, kao što je trgovina i investicije, kultura i turizam, obrazovanje i sport. Filantropija je posebno važna u ovom trenutku, jer ulazimo u veoma važna period ljudske istorije, koje će biti značajno obilježeno tkz. međugeneracijskim prijenosom bogatstva (inter-generational transfer of wealth). Accenture je nedavno objavio izvještaj, pod nazivom „Greater Wealth Transfer“ gdje se predviđa da će samo u SAD-u blizu 30 triliona dolara stečenog kapitala biti prebačeno iz jedne generacije u drugu. Naravno, to isto tako znači da mi živimo u veoma nepravednom svijetu, ali da je realnost takva da će ogromna količina akumuliranog bogatstva biti preneseno sa jedne generacije na drugu. Ljudi koji su sada u posjedu tog kapitala imaju samo tri stvari koje mogu sa njim uraditi prije nego što napuste ovaj svijet: mogu ga ostaviti svojoj djeci, mogu ga ostaviti poreznim službama svojih država ili ga mogu dati u filantropske svrhe. Mnoga djeca će dobiti značajna nasljedstva, kao i mnogo porezne uprave, ali za filantropiju ostaje veoma važan dio. Mnogi pojedinci u bosanskohercegovačkoj dijaspori su također dijelom ovog prijenosa bogatstva, tako je bitna svijest o tome da se on dešava. Filantropija se treba gledati kao ulazna točka za sve ostale aktivnosti uključivanja dijaspore.
Lekcija 5: Izgradite kapacitete vaših dijasporskih organizacija.
Mnoge dijasporske organizacije nemaju dovoljno finansijske podrške, nemaju organizacionih sposobnosti niti tehničkog znanja. Ove organizacije je neophodno uspostaviti i ojačati. Irska država godišnje ulaže oko 12 miliona eura u izgradnju irskih dijasporskih organizacija širom svijeta. Neke od tih organizacije se bave kulturom, muzikom, teatrom, umjetnošću i literaturom, neke se koncentrišu na razvoj sporta, ali u svakom slučaju sve one rade na povećaju uključivanja irske dijaspore u razvoj naše domovine.
Lekcija 6: Što ranije uključite sljedeću generaciju dijaspore.
Veoma česta bojazan jeste da mladi u dijaspori neće toliko biti zainteresovani za zemlju porijekla svojih roditelja i ta bojazan jeste realna. Međutim, upravo zbog toga je neophodno mlade u dijaspori uključiti što ranije, kako bi se održavala ta snažna veza između njih i njihove zemlje porijekla. Posebno je neophodno jačati organizacije u dijaspori, koje se odnose na umrežavanja mladih. Mi imamo organizacije kao što su „Mladi lideri“, naša država stalno organizuje konferencije i druge susrete za novu generaciju dijaspore.
Lekcija 7: Naučite sve što možete iz uspješnih primjera angažovanja dijaspore.
Ono što smo mi u The Ireland Funds-u, veoma rano primijetili jeste da se od drugih dijaspora može mnogo toga naučiti. Posebno nas je zanimala izraelska dijaspora, a pitanje koje smo mi imali jeste da li bi irska zajednica, posebno u SAD-u, mogla uraditi za Irsku ono što je jevrejska zajednica radila za Izrael? Ja, šaljivo kažem, da se zalažem za C.A.S.E (copy and steal everything – kopirajte i ukradite sve što možete). Šta to znači? To znači da shvatite koje države uspješno sarađuju sa svojim dijasporama i sami primijenite njihove dobre prakse. Unutar industrije angažovanja dijaspore nema međusobne konkurencije. Bosanskohercegovačku dijasporu ne može pridobiti Grčka, ili neka druga zemlja. Bosna i Hercegovina je jedina koja angažuje bh. dijasporu. Tako da nema razloga zašto međusobno ne bismo razmjenjivali iskustva i dobre prakse. Trebate učiti iz uspješnih primjera saradnje sa dijasporom i truditi se primijeniti njihova iskustva.
Lekcija 8: Izgradite raznovrsne mreže unutar vaše dijaspore.
Unutar vaše mreže dijasporskih organizacija, trebate graditi manje mreže koje okupljaju ljude iz sličnih industrija, sličnih afiniteta i uvijek tražiti tkz. trostruki dobitak (triple win), tj. korist za zemlju porijekla, za zemlju domaćina i za člana dijasporske zajednice. Često se ovdje može govoriti i o dijasporama određenih gradova. Dobar primjer za organizovanje tkz. gradskih dijaspora je grad Kopenhagen. Otprilike 300,000 Danaca živi izvan Danske, pa je grad Kopenhagen uspostavio organizaciju koja se zove Ambasadori dobre volje Kopenhagena (Good will ambassadors of Copenhagen) i oni imaju predstavnike u preko stotinjak gradova širom svijeta, a održavaju i godišnju konferenciju kada se njihovi predstavnici vraćaju u Kopenhagen. Također, sada više nego ikada ranije, možemo uz pomoć baza podataka kao što je Linkedin, stvarati mreže unutar dijaspore. Tri važna pitanja o dijaspori na koja trebamo dati odgovore jesu: Ko su oni?Gdje žive i rade? Čime se bave? Uz tehnološke kapacitete baza podataka kao što je to Linkedin, možete shvatiti odgovore na ova pitanje, bolje upoznati vašu dijasporu i raditi na kreiranju različitih mreža saradnje unutra bosanskohercegovačke dijaspore.
Lekcija 9: Angažman dijaspore se odnosi na tok ljudi, ideja i kapitala. Ne zanemarujte ni jedan od ova tri dijela.
Dijasporski kapital se može posmatrati kao tri dijela jednog velikog kotača: finansijski kapital, bogatstvo ideja i protok ljudi. Neki od elemenata finansijskog kapitala iz dijaspore se odnose na doznake koje članovi dijasporske zajednice šalju svojim bližnjima, direktne investicije iz dijaspore u zemlju porijekla, dijasporski marketing, promociju izvoza iz domovine, kao i na filantropiju. Protok ideja uključuje međunarodno „brendiranje zemlje porijekla“, izgradnja kapaciteta dijasporskih organizacija, mreže znanja, mapiranje i istraživanja dijaspore, izgradnja mreža unutar dijaspore, organizovanje dijasporskih konferencija, i mnoge druge projekte i programe. Tok ljudi znači svaku vrstu povezivanje preko kulturnih i sportskih manifestacija, turizma i obrazovanja, uspostavu specijalizovanih mreža, povratak članova dijaspore, organizovanja programa prijenosa znanja iz dijaspore, glasanja i političke reprezentacije dijaspore u zemlji porijekla, saradnja sa mladima iz dijaspore, ulogu dijaspore u izgradnji trajnog mira u domovini, pitanja rodne ravnopravnosti, mentorstva i volonterizma. Veoma važna lekcija je da svaki od tri dijela ovog velikog kotača je podjednako važan i potrebno je obratiti pažnju na svaki od njih, da biste imali uspješnu saradnju sa vašom dijasporom.
Lekcija 10: Radite na povezivanju ljudi sa vodećih pozicija u zemlji porijekla i zemlji domaćina.
Pokušajte spajati ljude koji su neke vrste zvijezda u svojim oblastima iz zemlje domaćina i zemlje porijekla. To smo naučili iz primjera Indije, a ovaj primjer bi mogao biti koristan i za Bosnu i Hercegovinu. Sve do negdje 2002. godine, Indija je imala veoma konfliktan odnos sa svojom dijasporom. Neposredno prije toga, vlasti u napravile opsežno istraživanje svoje dijaspore. Željeli su čuti šta oni imaju da kažu. Od dijaspore su čuli sljedeće: Indija je korumpirana i suviše je birokratska. Istraživački tim je sastavio izvještaj koji je sadržavao i niz preporuka, a kao rezultat, vlasti u Indiji su uspostavile Ministarstvo za dijasporu, počeli su sa izdavanjem jedne vrste „dijasporskog pasoša“ (overseas citizen of India) i počeli su sa održavanje godišnje konferencije indijske dijaspore. Svakog januara preko 3000 vodećih menadžera iz cijelog svijeta se vrati u Indiju kako bi se povezali sa svojom domovinom. To je fantastičan uspjeh! Jedna od nekada najsiromašnijih zemalja svijeta, Indija, je proizvela dijasporu koja je finansijski najsnažnija u SAD-u. U Silikonskoj dolini sada boravi preko 400,000 IT stručnjaka porijeklom iz Indije. Svaki četvrti start-up u SAD-u je na neki način povezan sa indijskom dijasporom
Šta znači „angažman dijaspore“? Ovaj termin, koji je direktni prijevod sa engleskog (diaspora engagement), a često se koristi i kao „saradnja sa dijasporom“, se odnosi na razne oblike učešća dijaspore u razvoju zemlje porijekla. Kao što objašnjava Migration Policy Institute, ugledni „think tank“ koji se bavi migracionim politikama, i države domaćina i države porijekla sve više prepoznaju vrijednost koju dijaspore donose razvojnim procesima, te traže načine za uvećanje ljudskog kapitala i finansijskih resursa koje emigranti i njihovi potomci doprinose razvoju u zemljama porijekla. Pored doznaka koje šalju, pripadnici dijaspore također učestvuju u privredi zemalja porijekla kao direktni investitori u kritične i nove industrije, velikodušni su filantropi, kao i prvi pokretači rasta važnih sektora kao što su turizam i ulaganja u razvoj ljudskih
Kingsley Aikins je Izvršni direktor Instituta za umrežavanje (The Networking Institute) sa sjedištem u Irskoj, kompanije za savjetovanje i obuku koja pruža obuku za umrežavanje, filantropiju i angažman dijaspore.
Diplomirao je ekonomiju i politiku na Trinity College u Dublinu. Deset godina radio je za IDA Ireland i Irish Trade Board, sa sjedištem u Sydneyu, Australiji i bio je odgovoran za privlačenje direktnih stranih investicija u Irsku i promociju irskog izvoza. U to vrijeme je vodio najveću irsku organizaciju dijaspore, The Ireland Funds, sa sjedištem u SAD-u. Tokom njegove 21 godine upravljanja irskim fondovima prikupljeno je preko četvrt milijarde dolara za projekte mira, kulture i dobročinstva u Irskoj, na sjeveru i jugu. Otkako se vratio živjeti u Irsku 2010. godine i uspostavio Institut za umrežavanje, on i njegove kolege sarađivali su sa preko 30 zemalja, regija i gradova pomažući im da razviju strategije povezivanja sa svojom dijasporom. Razvio je koncept kapitala dijaspore koji se sastoji od tri toka – tokova ljudi, znanja i novca. Mnogo je pisao i govorio o toj temi širom svijeta. Živi u Dublinu sa suprugom i troje djece. Može se kontaktirati preko: Linkedin-a ili web stranice.
Kingsley Aikins: Ten lessons of diaspora engagement
Kingsley Aikins was this year’s keynote speaker at BiHdiaFor, a conference dedicated to networking for the BiH Diaspora, organized by the Association “Our Perspective” with the support of the USAID’s DiasporaInvest project. He condensed his extensive experience in diaspora engagement in 10 lessons.
Lesson 1: Diaspora engagement means the creation of new jobs.
There are very small differences between success and failure in the development of your country, and your diaspora can make up for that difference. Here, I’ll tell you the story of how Intel created thousands of new jobs and invested billions in Ireland. I then worked for IDA Ireland, an Irish foreign investment agency, and one of our important clients was Intel, the American computer chip manufacturer. Intel at the time was considering eight different options for their European HQ and it came down to either Scotland or Ireland. In the first round, they decided to invest in Scotland, not Ireland. They stated two reasons, and that is the connection of Scotland with a much larger British market and the fact that, at that time, there were more electronic engineers in Scotland than there were in our country. Upon hearing Intel’s reasons we hired a recruitment company, which contacted one thousand electronic engineers from the Irish diaspora with a simple proposition: return to Ireland, and we will make sure that Intel invests with us. Eighty percent of the Irish diaspora electronic engineers we contacted responded to our call, saying: we will return if you manage to bring in Intel’s investment. As a result, the executives at Intel changed their mind and invested billions in the Irish IT market, thus creating thousands of new jobs.
Lesson 2: Understanding belonging is crucial for diaspora engagement.
I could argue that within the Bosnian diaspora there are many different diasporas, and that each one of them has different interests , desires, and ambitions. The important notion here is one of belonging to a particular place, not so much to a state or its state system, but to a place. Here, a parallel can be made between diasporas and university alumni groups, because in both cases the affiliation is tied to a place, e.g. place of origin or place of study – a university. In the USA, working with university alumni groups is especially developed , and it mainly refer to two levels of engagement: lower intensity engagement with a wider alumni population and very intensive cooperation with a relatively small number of alumni . Here I would cite the example of the philanthropist Chuck Feeney , a billionaire of Irish descent, who , after gaining his wealth, donated over two billion dollars to educational institutions in Ireland. The education system in Ireland would not be where it is today, if it were not for that one person who did an amazing thing. Diaspora investments, especially philanthropy, are mostly guided by diasporic belonging.
Lesson 3: Information and communications technology (ICT) is transforming diaspora engagement as it decreases the importance of geography.
People around the world are connecting through communication technology like never before in history. In earlier times, when you left your country of origin it meant you were in some kind of exile because you would usually never return. My great-grandmother had three grandchildren, who went to live in Australia. After they left she never saw them again. Those times are now gone. Earlier, geography dictated your identity, while nowadays we often say – geography is history, ie. in the modern age very little is determined by geographic location. Nowadays, you can live in Paris, Finland or Southern California, but with the help of ICT, you still live in close proximity to your homeland, living a so-called hyphenated life ( for example Bosnian -American ) , a life that is defined by dual or multiple belonging. In the modern age of technological connectivity, it is much more important what you do than what your geographical location is.
Lesson 4: Philanthropy is a portal for other types of diaspora engagement.
I spent 21 years working for The Ireland Funds and within this organization we collected philanthropic donations from people of Irish descent in the United States. However, our project started quite disastrously, because the dinner we organized cost more than all the money we collected that night. We had to organize a philanthropic dinner the following year just to pay for our first dinner. But, after decades of networking, our fund has grown to over $ 700 million because we built a network that began with philanthropy but later included many other areas, such as trade and investment, culture and tourism, education and sports. . Philanthropy is especially important at this time, because we are entering a very important period of human history , which will be significantly marked by the so-called inter-generational transfer of wealth. Accenture recently released a report , titled “Greater Wealth Transfer ” where it predicts that only in the United States nearly 30 trillion dollars of acquired capital will be transferred from one generation to another. Of course, this also means that we live in a very unjust world, but the reality is that an enormous amount of accumulated wealth will be passed from one generation to another. People who are now in possession of that capital have only three things they can do with it before they leave this world: they can leave it to their children, they can leave it the government as tax, or they can give it to philanthropic purposes. Many children will receive significant inheritances, as will many tax administrations, but a very important part of that wealth remains for philanthropy. Many individuals in the Bosnian diaspora are also part of this wealth transfer, so awareness of what is happening in this area is important. Philanthropy should be seen as an entry point for all other types of diaspora engagement.
Lesson 5: Build capacity in your diaspora organizations.
Many diaspora organizations do not have sufficient financial support, organizational skills or technical knowledge. These organizations need to be established and strengthened. The Irish state invests around € 12 million a year in building Irish diaspora organizations around the world. Some of these organizations deal with culture, music, theater, art and literature, while other focus on sports and education, but in any case they all work to increase the involvement of the Irish diaspora in the development of our homeland.
Lesson 6: Involve the next generation of the diaspora.
A very common concern is that young people in the diaspora will not be so interested in the country of origin of their parents, and this is a realistic concern. However, it is precisely because of this concern that it is necessary to involve young people in the diaspora as early as possible, in order to maintain this strong link between them and their country of origin. It is especially important to strengthen and empower organizations in the diaspora, dedicated to youth networking. We in Ireland, for example, have organizations such as “Young Leaders”. Our government constantly organizes conferences and other meetings for the next generation of the diaspora.
Lesson 7: Learn all you can from best practices of diaspora engagement.
What we at The Ireland Funds noticed very early on is that much can be learned from other diasporas. We were particularly interested in the Israeli diaspora, and the question we had was, could the Irish community, especially in the United States, do for Ireland what the Jewish community did for Israel? I, jokingly, am a proponent of CASE ( copy and steal everything ). What does this means? This means understanding which countries are successfully engaging their diasporas and applying their best practices . The field of diaspora engagement is a non-competitive industry. In other words, the Bosnian diaspora cannot be won over by Greece or any other country. Bosnia and Herzegovina is the only one that engages with the BiH . diaspora. So, there is no reason why we should not share experiences and good practices with each other. You need to learn from successful examples of diaspora engagement and strive to apply these lessons and successful examples.
Lesson 8 : Build diverse networks within your diaspora.
Within your network of diaspora organizations, you need to build smaller networks that bring together people from similar industries, similar affinities, always looking for the so-called “triple win”- a benefit for the country of origin, for the host country and for the individual diaspora member. We now often refer to “city diasporas.” A good example of organizing of a city diaspora is the city of Copenhagen. Approximately 300,000 Danes live outside of Denmark, so the city of Copenhagen has set up an organization called the Good will ambassadors of Copenhagen and they have representatives in over one hundred cities around the world. They also hold an annual conference when their ambassadors return to Copenhagen. Also, now more than ever before, we can, with the help of databases such as LinkedIn, create networks within the diaspora. The three important questions we need to answer are: Who are the members of your diaspora? Where are they? and What are they doing? With the help of modern technology, you can understand the answers to these questions; get to know your diaspora better and work on creating diverse “micro networks” of cooperation within the Bosnian diaspora.
Lesson 9 : Pay attention to each segment of diaspora capital: the flow of people, flow of ideas and flow of financial capital.
Diaspora capital can be seen as three parts of one big wheel : flow of financial capital , flow of ideas and flow of people . Some of the elements of financial capital are: remittances sent by members of the diaspora community to their family members in the homeland, direct investments from the diaspora in the country of origin , diaspora marketing, promotion of exports from the homeland, as well as philanthropy. The flow of ideas includes: international “branding of the country of origin”, capacity building of diaspora organizations, building knowledge networks, diaspora mapping and research, networking within the diaspora, organizing diaspora conferences, and many other projects and programs. The flow of people means creating different kinds of connections through cultural and sports events, tourism and education, establishment of specialized networks, return of diaspora members, organization of diaspora knowledge transfer programs, voting and political representation of the diaspora in the country of origin, cooperation within diaspora youth, role of the diaspora peace-building, issues of gender equality, mentoring and volunteerism . A very important lesson is that each of the three parts of this big wheel is equally important and in order to have successful engagement of your diaspora, you need to pay attention to each flow of diaspora capital.
Lesson 10 : Work on connecting and matchmaking of people in leadership positions from the origin country and the host country.
Try to connect people who are rock stars in their fields from the host country and the country of origin. We learned this from the example of India, and this example could be useful for Bosnia and Herzegovina as well. Until sometime in 2002, India had a very difficult and strained relationship with its diaspora . Shortly before that, the authorities did an extensive survey of their diaspora. They wanted to hear what the diaspora had to say and this is what they heard: India is corrupt and overly bureaucratic. The research team compiled a report containing a series of recommendations, and as a result, authorities in India have established a Ministry for Diaspora, released a type of “diaspora passport” (overseas citizen of India) and started organizing an annual conference of the Indian diaspora . Every January, over 3,000 CEOs from around the world return to India to connect with their homeland. This is a fantastic success! India, which was once one of the poorest countries in the world, India, has produced a diaspora that is financially the strongest in the United States. Silicon Valley is now home to over 400,000 IT professionals originally from India, while every fourth start-up in the US is in some way connected to the Indian diaspora. So, create connections between the overachievers in the home and host country, for greater success of your diaspora engagement.
Kingsley Aikins is CEO of The Networking Institute based in Ireland which is a consultancy and training company that delivers online and offline courses in Networking, Philanthropy & Fundraising and Diaspora Engagement.
He is an Economics and Politics graduate of Trinity College Dublin. For ten years he worked for IDA Ireland and The Irish Trade Board and was based in Sydney Australia and he was responsible for attracting foreign direct investment into Ireland and promoting Irish exports. He then ran Ireland’s largest Diaspora organisation, The Ireland Funds, based in the US. During his 21 years running The Ireland Funds over a quarter of a billion dollars was raised for projects of Peace, Culture and Charity in Ireland, North and South. Since returning to live in Ireland in 2010 and establishing The Networking Institute he, and his colleagues, have worked with over 30 countries, regions and cities helping them develop strategies to connect with their Diasporas. He developed the concept of Diaspora Capital that is made up of three flows – flows of people, knowledge and money. He has written and spoken extensively on the topic around the world. He lives in Dublin with his wife and three children. Kingsley Aikins can be contacted via Linkedin or the Networking Institute website.